TREĆE STANJE

o trudnoći, majčinstvu, roditeljstvu, djeci i obitelji

srijeda, 2. srpnja 2008.

Omega 3 masne kiseline

Gotovo je svima poznato da povećani dnevni unos masti u prehrani, a osobito zasićenih, povećava rizik nastanka srčanožilnih bolesti i nekih sijela raka, ali isto tako važno je znati da masti ne možemo potpuno izostaviti iz naše prehrane. Zašto?
Masti su važne u izgradnji staničnih membrana našeg organizma, a omogućavaju i apsorpciju vitamina topivih u mastima (vitamini A, D, E i K). Uz spomenuto, one su važan izvor energije jer po gramu daju 9 kilokalorija. Masti se prema svojoj kemijskoj strukturi mogu podijeliti na zasićene i nezasićene masti. Zasićene masti nalaze se uglavnom u namirnicama životinjskog porijekla (svinjska mast, maslac, punomasno mlijeko, masni sirevi, mesne prerađevine, meso). Takve su masnoće uglavnom u krutom stanju, premda i neka biljna ulja, palmino i kokosovo, također sadrže pretežno zasićene masne kiseline. Danas je veliki broj studija potvrdio da prekomjerni unos masti, osobito zasićenih, povećava razinu kolesterola u krvi i povećava rizik nastanka ateroskleroze (ovapnjenje krvnih žila) te nekih degenerativnih bolesti. Zato se preporuča ograničiti upotrebu tih "loših masnoća " u našoj prehrani.
Nezasićene masnoće uglavnom se nalaze u namirnicama biljnog porijekla poput maslina i različitih sjemenki - sjemenki suncokreta, kukuruza, bundeve, a najčešće ih unosimo u organizam kao ulja. Svakako treba spomenuti da tvrdi margarin nikako ne spada u skupinu "dobrih masnoća" premda se dobiva od biljnih ulja i sadrži nezasićene masnoće. Zašto? Zato što sadrži transmasne kiseline koje nastaju tijekom postupka očvršćivanja tekućih masnoća (hidrogenizacija), a štetne su za ljudsko zdravlje. Transmasne kiseline kojih osim u margarinu ima i u kolačima, keksima, krekerima, čipsu, i drugim namirnicama, ne samo da poput zasićenih masnoća povećavaju razinu takozvanog "lošeg - LDL" kolesterola, već i smanjuju razinu "dobrog-HDL" kolesterola. Preporuča se dnevni unos masti ograničiti na 20-30% ukupnog dnevnog energetskog unosa, a višestruko nezasićene masne kiseline trebale bi činiti oko 10% ukupnih kalorija.
Višestruko nezasićene masne kiseline su omega-6 i omega-3 masne kiseline i zovemo ih još esencijalne masne kiseline jer su neophodne za normalno funkcioniranje našeg organizma, a ne možemo ih sami stvoriti te ih moramo unositi hranom. U našoj prehrani zastupljenije su omega-6 masne kiseline i rijetko se javlja njihov nedostatak jer ih nalazimo u mnogim biljnim uljima (osobito u ulju kukuruza, soje, šafrana, kanadske repice, lana). Omega-3 masne kiseline, koje potječu od riba, puno su manje zastupljene u zapadnjačkoj prehrani kakva je naša, pa može doći do neravnoteže između tih dviju skupina masnih kiselina. Da bi taj omjer bio što povoljniji potrebno je povećati unos ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (sardina, skuša, tuna, losos, haringa) te bi je zdravi ljudi svih dobi trebali koristiti najmanje dva puta tjedno (pečene u foliji ili kuhane, a što rjeđe pržene u masnoći), a bolesnicima koji boluju od srčanožilnih bolesti ili imaju povišene masnoće u krvi može se uz prehranu bogatu plavom ribom preporučiti uzimanje i suplemenate (kapsula), naravno uz nadzor i preporuku izabranog liječnika i/ili specijalista. Povećani unos omega-3 masnih kiselina povezuje se sa smanjenim rizikom od srčanog udara, nižim razinama masnoća u krvi i smanjenim stvaranjem ugrušaka.

Nema komentara: