poremećaji prehrane

U nastavku je link na stranice Udruge "Nada", Udruge za pomoć oboljelima od poremećaja prehrane.

http://www.hope.hr/

Neću trošiti puno riječi. Svi koji misle da imaju potrebu za informacijama iz ovog područja, ovjde će ih sigurno pronaći. I još puno više.

Riba za najmlađe

Ribu možete u prehranu djeteta uvesti s 12 mjeseci.

Nutritivni profil: proteini, vitamini B kompleksa, vitamin A, vitamin D, kalcij

Kako prepoznati svježu ribu?

- ljuska se čvrsto drži za kožu

- iznutrice su crvenkaste boje

- meso je tvrdo na dodir

- miriše na ribu, ali ne neugodno

- riba ima izbuljene oči

- pluta u hladnoj vodi (ne pliva na površini, ali ni ne potone)

Kako pripremiti "prvu ribicu"?

Uzmite jedan očišćeni file bilo koje bijele ribe blagog okusa. Kuhajte ga na pari ili u vrlo malo vode 5-7 minuta. Posudu obavezno poklopite kako biste zadržali hranjive tvari. Ribu možete kuhati i u mikrovalnoj pećnici tako da na jedan file stavite tri žlice vode, posudu poklopite ili prekrijte najlonskom folijom i uključite na najjaču snagu 3-5 minuta. Riba je dovoljno kuhana ako se može lomiti vilicom. Ukoliko je potrebno, za vrijeme kuhanja možete dodati malo vode. Sačuvajte tekućinu od kuhanja. Ribu smrvite ili ispasirajte do željene gustoće, a možete razrjeđivati tekućinom od kuhanja. Od jednog filea možete dobiti i do četiri obroka za malu bebu.

Što djeca žele

ONO ŠTO DJECA UISTINU ŽELE JEFTINIJE JE OD VIDEOIGRICA, A ZDRAVIJE OD SLADOLEDA
izvor: S. Biddulph "Tajna sretne djece"

1945. godine završio je drugi svjetski rat, a Europa je ležala na ruševinama. Trebalo je riješiti mnoge humanitarne probleme, uz ostalo zbrinuti na tisuće siročadi čiji su roditelji ili poginuli ili ih je rat od njih razdvojio.



Švicarska, koja je uspjela ostati izvan ratnih sukoba, poslala je svoje zdravstene radnike kako bi počeli rješavati probleme. Jedan je liječnik trebao istražiti na koji bi način bilo najbolje zbrinuti djecu dojenačke dobi.
Putovao je Europom upoznavajući se s brojnim primjerima brige za djecu, ne bi li otkrio najuspješniji način njihovog zbrinjavanja. Naišao je na mnoge krajnosti. Na nekim mjestima podignute su poljske bolnice u kojima su djeca bila smještena u metalnim krevetićima i besprijekorno čistim prostorijama, a svaka četiri sata medicinske su ih sestre hranile posebno obogaćenom mliječnom hranom.
S druge strane, u udaljenim planinskim selima, ostavio je desetak uplakanih beba seljanima na brigu. Ovdje su djeca dobila priliku da u rukama seoskih žena prežive na kozjem mlijeku i zajedničkoj juhi, okružena drugom djecom i životinjama.
Švicarski je liječnik morao samo usporediti različite načine brige o dojenčadi. Uopće nije morao niti vagati djecu, niti mjeriti njihovu motoriku, niti tražiti osmjehe i vedre poglede. U tim danima gripe i dizenterije oslonio se na najjednostavniju statistiku - stopu smrtnosti.
Ono što je otkrio bilo je prilično iznenađujuće. Dok su Europom harale epidemije i mnogi su ljudi umirali, djeca u surovim selima napredovala su bolje od svojih vršnjaka za koje su se brinuli u bolnicama. Liječnik je otkrio ono što su stare žene znale od davnina, ali ih nitko nije slušao. Otkrio je da je djeci potrebna ljubav da bi preživjela. Dojenčad u bolnicama imala su sve, osim ljubavi. Djeca na selu su osjetila i više ljubavi nego im je bilo potrebno te su uz samo osnovnu njegu, dobro napredovala.
Naravno da liječnik nije upotrijebio riječ "ljubav", ali je svima jasno dao do znanja o čemu se tu radi.

Omega 3 masne kiseline

Gotovo je svima poznato da povećani dnevni unos masti u prehrani, a osobito zasićenih, povećava rizik nastanka srčanožilnih bolesti i nekih sijela raka, ali isto tako važno je znati da masti ne možemo potpuno izostaviti iz naše prehrane. Zašto?

Masti su važne u izgradnji staničnih membrana našeg organizma, a omogućavaju i apsorpciju vitamina topivih u mastima (vitamini A, D, E i K). Uz spomenuto, one su važan izvor energije jer po gramu daju 9 kilokalorija. Masti se prema svojoj kemijskoj strukturi mogu podijeliti na zasićene i nezasićene masti. Zasićene masti nalaze se uglavnom u namirnicama životinjskog porijekla (svinjska mast, maslac, punomasno mlijeko, masni sirevi, mesne prerađevine, meso). Takve su masnoće uglavnom u krutom stanju, premda i neka biljna ulja, palmino i kokosovo, također sadrže pretežno zasićene masne kiseline. Danas je veliki broj studija potvrdio da prekomjerni unos masti, osobito zasićenih, povećava razinu kolesterola u krvi i povećava rizik nastanka ateroskleroze (ovapnjenje krvnih žila) te nekih degenerativnih bolesti. Zato se preporuča ograničiti upotrebu tih "loših masnoća " u našoj prehrani.

Nezasićene masnoće uglavnom se nalaze u namirnicama biljnog porijekla poput maslina i različitih sjemenki - sjemenki suncokreta, kukuruza, bundeve, a najčešće ih unosimo u organizam kao ulja. Svakako treba spomenuti da tvrdi margarin nikako ne spada u skupinu "dobrih masnoća" premda se dobiva od biljnih ulja i sadrži nezasićene masnoće. Zašto? Zato što sadrži transmasne kiseline koje nastaju tijekom postupka očvršćivanja tekućih masnoća (hidrogenizacija), a štetne su za ljudsko zdravlje. Transmasne kiseline kojih osim u margarinu ima i u kolačima, keksima, krekerima, čipsu, i drugim namirnicama, ne samo da poput zasićenih masnoća povećavaju razinu takozvanog "lošeg - LDL" kolesterola, već i smanjuju razinu "dobrog-HDL" kolesterola. Preporuča se dnevni unos masti ograničiti na 20-30% ukupnog dnevnog energetskog unosa, a višestruko nezasićene masne kiseline trebale bi činiti oko 10% ukupnih kalorija.

Višestruko nezasićene masne kiseline su omega-6 i omega-3 masne kiseline i zovemo ih još esencijalne masne kiseline jer su neophodne za normalno funkcioniranje našeg organizma, a ne možemo ih sami stvoriti te ih moramo unositi hranom. U našoj prehrani zastupljenije su omega-6 masne kiseline i rijetko se javlja njihov nedostatak jer ih nalazimo u mnogim biljnim uljima (osobito u ulju kukuruza, soje, šafrana, kanadske repice, lana). Omega-3 masne kiseline, koje potječu od riba, puno su manje zastupljene u zapadnjačkoj prehrani kakva je naša, pa može doći do neravnoteže između tih dviju skupina masnih kiselina. Da bi taj omjer bio što povoljniji potrebno je povećati unos ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (sardina, skuša, tuna, losos, haringa) te bi je zdravi ljudi svih dobi trebali koristiti najmanje dva puta tjedno (pečene u foliji ili kuhane, a što rjeđe pržene u masnoći), a bolesnicima koji boluju od srčanožilnih bolesti ili imaju povišene masnoće u krvi može se uz prehranu bogatu plavom ribom preporučiti uzimanje i suplemenate (kapsula), naravno uz nadzor i preporuku izabranog liječnika i/ili specijalista. Povećani unos omega-3 masnih kiselina povezuje se sa smanjenim rizikom od srčanog udara, nižim razinama masnoća u krvi i smanjenim stvaranjem ugrušaka.

Lektire

Nisam zagovornik "markiranja" niti "prepisivanja" lektira. Od svog ću djeteta, kad krene u školu, zahtijevati da pročita svaku lektiru, ma koliko ona dosadna bila, jer sam i sama tako činila čitavo svoje školovanje i danas mi je radi toga drago. Tako dijete stječe naviku čitanja općenito, a nema ništa ljepše nego kad sam sebe za pročitanu lektiru nagradiš nekim "lakim štivom" za svoju dušu.

Ljeto je divna prilika za čitanje lektire, u hladovini na nekoj terasi, na plaži ili u klimatiziranoj sobi prije i poslije spavanja.

Unatoč mojem uvjerenju, podijelit ću s vama jedan link gdje možete pronaći sve o lektirama za sve uzraste, jer osobno mislim da zaslužuje pažnju radi uloženog truda

http://lektire.hrastro.com/

Voljela bih da većini školaraca (i mamama) to bude samo dobar podsjetnik na sve ono dobro i kvalitetno što se u tim knjigama može pronaći.
Sretno!

Razvoj djetetove ličnosti do 1. godine

Poslije prvih šest mjeseci života, kada postoji jedino preko majke, dijete pomalo shvaća da je zasebno biće, različito od onoga koje ga je rodilo. Stoga se sve više otvara prema vanjskom svijetu.

U izgradnji djetetove ličnosti, drugo polugodište njegovog života vrlo je važno razdoblje. To je vrijeme kada dojenče stječe temeljna iskustva, iako katkada i bolna. Oko osmog mjeseca dijete postaje svjesno toga da majka nije isto što i drugi ljudi, da je jedina i da je voli više od svih. To otkriće izaziva u njemu tjeskobu jer nezamjenjiva majka i nije uvijek tu. Otprilike u to vrijeme, dijete se veže za neki predmet kojeg je samo izabralo.

U osmom mjesecu dijete doživljava važan emocionalni preokret. Dotada se moglo smiješiti svakoj nepoznatoj osobi koja bi mu poklanjala pažnju i nije pokazivalo nikakve negativne reakcije pred "strancima". Odsad će praviti vrlo jasnu razliku između svoje majke i svih ostalih. Uzme li ga nepoznat čovjek u naručje, dijete plače jer se boji. Taj strah je znak da je za njega majka postala "predmet ljubavi", kažu psihoanalitičari. Odsad ga svako nepoznato lice podjeća na mogunost majčine odsutnosti, dok su mu očevo lice te lica braće i sestara draži zato što su izravno povezani i s likom majke. Osjećaji prema majci i ocu postaju još više podvojeni: obilježeni ljubavlju i svojevrsnom agresivnošću. Emocionalni preokreti u tom razdoblju pomažu djetetu da postane svjesno svog postojanja, koje je neovisno od vašega, i nužni su za stvaranje njegove ličnosti. Dijete počinje osjećati da isti premet (majka) može izazivati ili užitak ili patnju. Shvativši na kraju da vi možete biti i odsutni, ono će malo-pomalo naučiti smiriti se i samo te stvoriti svoj vlastiti svijet. Važno je da sačuva potpuno povjerenje u vas jer mu je i dalje potrebna jaka emocionalna sigurnost.

Tjeskoba o kojoj je ovdje riječ, vrlo je stvaran fenomen i roditelj o tome treba itekako voditi računa. Napuštajući ga, uvijek mu treba nastojati objasniti da ćete se i vratiti. Pratite svoje dijete s puno budnosti i pažnje da ustanovite na koji način pokazuje svoju tjeskobu.

RAZDOBLJE ZRCALA

Šestomjesečno dijete opaža svoju sliku u zrcalu, ali ne zna da je njegova i misli da je riječ o drugom biću. Ako u zrcalu vidi oca ili majku, nasmiješit će im se, a ako mu se obrate, okrenut će se prema njima. Oko osmog mjeseca dijete je iznenađeno kad vidi sebe u zrcalu, ali se još uvijek ne prepoznaje. S devet mjeseci pruža ruku prema svom odrazu, ali je začuđeno kad dodirne staklo, ustvari je iznenađeno što svoj odraz ne može i dodirnuti. S dvanaest mjeseci dijete je shvatilo da mu zrcalo vraća dvojnike i njega samoga kao i okolnih predmeta. Tada zrcalo postaje igračka koja pokazuje njegov lik, smije se, pravi grimase, dodiruje ga... Tako će malo-pomalo, do osamnaestog mjeseca, prepoznati i vlastitu sliku, kao i slike bliskih osoba te shvatiti da odraz kojeg vidi u zrcalu nije stvarno biće. To je jako bitno razdoblje jer dijete vidom utvrđuje i postaje svjesno toga da je zasebno biće.

Zablude o dojenju

1. ZABLUDA: Ne možete dojiti ako imate male grudi ili ravne bradavice

ISTINA: Vanjski izgled grudi ni na koji način ne utječe na stvaranje mlijeka ili majčinu sposobnost da njime nahrani dijete. Grudi i bradavice svih veličina i oblika, sposobne su nahraniti gladno dijete. Uvučene bradavice koje se ne ispupče pri podražavanju, možda će zahtijevati prethodnu pripremu kako bi postale potpuno funkcionalne.

2. ZABLUDA: Dojenje je velika gnjavaža

ISTINA: Nikada vam više neće biti tako lako nahraniti dijete. Grudi su, za razliku od bočice, spremne kada i dijete. Ne morate se sjetiti ponijeti ih sa sobom kada planirate dan provesti na plaži, nositi ih u torbi ili se brinuti da će se mlijeko u njima pokvariti na vrućini.

3. ZABLUDA: Dojenje sputava majku

ISTINA: Istina je da dojenje prirodno bolje odgovara majkama koje najveći dio vremena namjeravaju provesti sa svojim djetetom. Međutim, one majke koje su voljne potruditi se izdajati i čuvati mlijeko, ili one koje su sklonije dopuniti prehranu dječjom hranom, mogu zadovoljiti svoju potrebu da se vrate na posao ili da pođu u kino ili na cjelodnevni seminar, jednako kao i želju za dojenjem. Kad je posrijedi izlazak s djetetom, majka koja doji uvijek je pokretljivija te uvijek sa sobom ima dovoljno hrane, kamo god pošla i koliko god se ondje zadržala.

4. ZABLUDA: Dojenje će pogubno djelovati na vaše grudi

ISTINA: Na veliko iznenađenje mnogih, čini se da dojenje ne ostavlja trajne posljedice na oblik i veličinu grudi. Zbog naslijednih čimbenika, dobi, loše potpore (izbjegavanje grudnjaka) ili pretjerane tjelesne težine tijekom trudnoće, vaše grudi nakon porođaja možda više neće biti čvrste kao prije. No, krivnja se ne smije pripisati dojenju.

5. ZABLUDA: Dojenje isključuje oca

ISTINA: Ocu koji želi sudjelovati u skrbi za dijete, nude se brojne druge mogućnosti: kupanje, previjanje, nošenje, ljuljanje, igranje... i naravno hranjenje kad se u dječji jelovnik uvede čvrsta hrana.

Zašto?

Uvijek sam imala veliku želju uređivati svoj blog, ali sam isto tako željela da to bude nešto tematskog karaktera.
S obzirom da sam u ranim 30-tima po prvi put postala majka, a prije toga sam to dugo željela i planirala, čekajući taj sretan trenutak pročitala sam brdo literature o trudnoći, porođaju i majčinstvu. U trudnoći sam uglavnom čitala literaturu o dojenčadi, malim bebama, odgoju djeteta. Pronašla sam mnoge zanimljive članke na internetu, uključila se u razne tematske forume... Tako sam, nakon kraćeg razmišljanja, shvatila o čemu bih željela pisati blog. Ali, nisam to zamislila baš kao neki moj dnevnik majčinstva. Odlučila sam šarati uzduž i poprijeko po svim temama koje bi mogle obuhvatiti ovo područje, prepisujući članke iz stručne literature, donoseći i neke pratkične savjete koje sam naučila sudjelujući u forumima, možda pokoji recept za one koji često izgube ideje "što kuhati". Govorit ću i o zdravlju majke i djeteta svih dobi, o trudnoći i porođaju, o odgoju, o dječjim "fazama", dojenju i prehrani, opremi za bebe... dakle, puno informacija koje bi mogle biti korisne nekom tko ovamo zaluta ili onome koji traži nešto konkretno.
Nakon dvije godine, moje je dijete krenulo u vrtić. Dvije je godine moje osnovno zanimanje bilo: majka. Bit će mi zadovoljstvo s drugima podijeliti informacije do kojih sam u tom periodu došla.